Feđa Štukan | |
---|---|
Datum rođenja | (1974-01-28)28. januar 1974. (50 god.) |
Mesto rođenja | Sarajevo, SFRJ |
Feđa Štukan (Sarajevo, 28. januar1974) bosansko-hercegovački je glumac, pilot i pisac.
Feđa je rođen u porodici Nađe, koja je pravoslavne veroispovesti i Mustafe, koji je muslimanske veroispovesti. Deda Milan, sa majčine strane, bio je đakon u pravoslavnoj crkvi i bivši pukovnik JNA. Milan je izvršio samoubistvo, a Feđa ga je pronašao obešenog.[1][2]
On je u Crnoj Gori živeo od 1990. godine do početka rata u BiH 1992. godine, kada je pristupio specijalnim jedinicama Armije BiH. Posle dve godine teških borbi, napustio je vojsku, odbijajući da se bori, kako kaže, u „verskom ratu“. Uspeo je da napusti vojsku pretvarajući se da je psihički poremećen, otišao je u Nemačku i nije se vratio u Sarajevo dok se rat nije završio.[3] Štukan je nakon rata studirao na sarajevskoj Akademiji scenskih umetnosti, a kao razlog navodi: „Pretpostavljam da sam dobro odigrao ulogu, pošto sam bio zatvoren u mentalnoj bolnici“, kaže on. „Verovatno bi bilo tačno reći da mi je gluma spasila život".[4]
Njegova prva filmska uloga bila je 2003. godine, u nagrađivanom bosanskohercegovačkom filmu reditelja Pjera Žalice"Fitilj", nakon čega se pojavljuje u brojnim filmovima u zemlji i regionu. Prva glavna uloga bila je u nagrađivanom irskom filmu „Kao da me nema” rediteljke Huanite Vilson nominovane za Oskara, u kojoj je glumio sa Stelanom Skarsgardom. Takođe je glumio u filmu "U zemlji krv i meda" u režiji Anđeline Džoli i sa Radetom Šerbedžijom. Nakon toga igrao je uloge uz neka od najvećih imena današnje filmske industrije, kao što su Geri Oldman, Bred Pit, Numi Rapas, Tom Hardi.[5]
Dobio je nagradu za najboljeg glumca za ulogu u filmu "Fitilj" na Filmskom festivalu u Krakovu 2004. godine.[6]
Štukan je 2010. godine osnovao producentsku kuću Relative Pictures sa rediteljima Refikom Hodžićem, Ćazimom Derviševićem i Amrom Mehić.[4]
Bio je domaćin Sarajevskog filmskog festivala 2015. godine. Ostvario je uspešnu međunarodnu karijeru na filmu i u pozorištu radeći u 4S teatru u Sofiji, Međunarodnom pozorišnom institutu za Mediteran i Istarskom narodnom pozorištu.[6]
Štukan je radio sa nekim od najuspješnijih bosanskohercegovačkih pozorišnih reditelja nastupajući u predstavama Narodnog pozorišta Sarajevo, Sarajevskog pozorišta mladih, Kamernog teatra 55, Međunarodnog pozorišnog festivala i Sarajevske akademije scenskih umetnosti. Predstave u kojima je glumio su: Makbet, Roberto Zuko, Tartif, Familija, Višnjik, San letnje noći, Avantura na vratima, Tetovirana ruža, Cirkus Inferno, itd.[6]
Rukopise iz vremena rata šalje Bredu Pitu, koji dobija ideju da napravi film "Blank", a rukopisi potom postaju roman "Blank", koji stiče veliku popularnost u regionu. U knjizi piše o svojoj neverovatnoj sudbini i iskustvu u ratu, boravku na psihijatrijskoj klinici, borbi protiv heroinske zavisnosti, životu u Nemačkoj itd.[7] Osim Bredu Pitu, poslao je rukopise i Anđelini Džoli i Terensu Maliku.[8]
Posle 18 godina studentskog staža, polaže deset preostalih ispita i diplomira jer je zbog lečenja morao da se zaposli, te postaje pilot. [8]
Deklariše se kao ateista.[9]
Oženio se sa rediteljkom Amrom Mehić i imaju ćerku Aju.[10]